Početna / Mirovinsko / Rad uz mirovinu

Rad uz mirovinu u Hrvatskoj: Kako raditi bez gubitka mirovine, pravila za obrt i porezne zamke

Zadnje ažurirano: svibanj 2026 - Izvor: HZMO, Porezna uprava, Ministarstvo rada

Maksimalna satnica

Do 20 sati tjedno (pola radnog vremena)

Isplata mirovine

Zadržavaš 100% mirovine

Porezni tretman

Mirovina + plaća se zbrajaju

Uvod: Zašto je rad uz mirovinu sve popularniji?

Zbog rasta troškova života i manjka radne snage na tržištu, sve veći broj umirovljenika u Hrvatskoj odlučuje se na povratak u svijet rada. Država je uvelike olakšala ovaj proces izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, omogućivši većini umirovljenika da se zaposle do polovice punog radnog vremena (najviše 4 sata dnevno) uz zadržavanje stopostotne isplate mirovine. No, iako je proces pojednostavljen, nepravilan odabir ugovora ili otvaranje pogrešnog tipa obrta može dovesti do trenutne obustave isplate tvoje mirovine.

Tko točno smije raditi i primati mirovinu?

Zakon o mirovinskom osiguranju točno definira koje skupine umirovljenika mogu raditi bez straha od gubitka svojih mjesečnih primanja od države:

1. Korisnici starosne mirovine i dugogodišnji osiguranici

Osobe koje su ostvarile punu starosnu mirovinu ili mirovinu kao dugogodišnji osiguranici smiju raditi do polovice punog radnog vremena (20 sati tjedno) ili putem ugovora o djelu, bez ikakvog utjecaja na isplatu mirovine.

2. Korisnici prijevremene starosne mirovine

Iako su u mirovinu otišli ranije (i plaćaju penalizaciju), prijevremeni umirovljenici također smiju raditi na 4 sata dnevno i zadržati 100% svoje mirovine. To je velika promjena u odnosu na stare zakone kada je njima rad bio strogo zabranjen.

3. Korisnici invalidskih mirovina (Oprez kod opće nesposobnosti!)

Umirovljenici s djelomičnim gubitkom radne sposobnosti (profesionalna nesposobnost) smiju raditi i to bez vremenskog ograničenja od 4 sata, no mirovina im se tada preračunava prema posebnom faktoru.
Stroga blokada: Korisnici mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opća invalidska mirovina) NE SMIJU raditi. Ako se zaposle, HZMO će ih odmah uputiti na kontrolni liječnički pregled, ukinuti im status invalida i trajno obustaviti isplatu invalidske mirovine!

4. Korisnici obiteljske mirovine

Preživjeli supružnici koji koriste obiteljsku mirovinu smiju raditi do polovice radnog vremena. Isplata obiteljske mirovine se tijekom tog rada ne obustavlja, već im se i dalje normalno isplaćuje.

Najveća zamka: Otvaranje obrta i obustava mirovine

Mnogi umirovljenici koji posjeduju specifična znanja i zanate (npr. stolari, električari, konzultanti) žele u mirovini otvoriti vlastiti obrt. Međutim, ovdje se krije ogromna pravna zamka:

Kako otvaranje obrta utječe na tvoju mirovinu?

Ako kao umirovljenik otvoriš klasični obrt (bilo paušalni ili dohodaš), sustav REGOS-a te automatski prijavljuje u bazu osiguranika kao samozaposlenu osobu koja obavlja gospodarsku djelatnost.

Rezultat: HZMO ti odmah obustavlja isplatu mirovine za cijelo vrijeme dok je obrt aktivan! Mirovina ti se ponovno počinje isplaćivati tek kada zatvoriš obrt.

Spas / Alternativno rješenje:

Umirovljenici koji žele legalno nuditi svoje usluge i proizvode bez gubitka mirovine moraju registrirati Domaću radinost ili Sporedno zanimanje pri uredu za gospodarstvo. Kod domaće radinosti mirovina se NE obustavlja, pod uvjetom da ukupni godišnji primici ne prelaze iznos od 10 prosječnih bruto plaća iz prethodne godine.

Ugovori o djelu i autorski ugovori (Alternativni rad)

Osim klasičnog ugovora o radu na 4 sata, umirovljenici mogu raditi i preko ugovora o djelu ili autorskih ugovora. Kod ovakvog načina rada nema vremenskog ograničenja od 4 sata dnevno, a isplata mirovine se također ne obustavlja. Međutim, naručitelj posla je dužan na tvoj honorar platiti propisane doprinose za mirovinsko (10%) i zdravstveno osiguranje (7,5%) te porez na dohodak, što se prikazuje u JOPPD obrascu.

Porezni tretman: Kako se spajaju mirovina i plaća?

Kada radiš na 4 sata uz mirovinu, ti zapravo ostvaruješ **dva izvora dohotka** u istom mjesecu. To utječe na tvoj godišnji porez na dohodak:

Osobni odbitak: Tvoj mjesečni neoporezivi dio plaće (osobni odbitak) iznosi 560 eura. Taj odbitak u potpunosti koristi HZMO prilikom isplate tvoje mirovine (ako ti je mirovina veća od 560 €).
Plaća se oporezuje od prvog eura: Budući da je tvoj osobni odbitak iskorišten na mirovini, tvoj poslodavac kod kojeg radiš 4 sata na tvoju plaću ne može primijeniti olakšicu. To znači da će ti se plaća oporezovati po stopi poreza na dohodak od prvog eura!
Godišnji obračun: Na kraju godine Porezna uprava će automatski zbrojiti sva tvoja primanja (ukupnu mirovinu i ukupnu plaću) te provjeriti jesi li platio ispravan iznos poreza. Više o tome kako Porezna rješava godišnje izračune pročitaj u vodiču za povrat poreza na dohodak.

Postupak zapošljavanja umirovljenika (Korak po korak)

Ako si umirovljenik i pronašao si posao na 4 sata dnevno, evo točnog popisa papira i koraka koje moraš proći:

Potpisivanje Ugovora o radu na nepuno radno vrijeme

Ugovor o radu mora točno definirati da se radi o nepunom radnom vremenu (najviše do 20 sati tjedno) te definirati tvoje radne zadatke i neto plaću.

Uvid u e-PK (Porezna kartica)

Tvoj novi poslodavac će kroz sustav e-Porezne povući tvoju poreznu karticu (PK). Tamo će vidjeti da je tvoj osobni odbitak već dodijeljen HZMO-u za isplatu mirovine.

Prijava na HZMO (Odrađuje poslodavac)

Poslodavac te prijavljuje u sustav mirovinskog osiguranja preko aplikacije e-Mirovinsko (Tiskanica M-1P) s oznakom radnog vremena od 20 sati tjedno. Ova prijava automatski povlači i prijavu na zdravstveno osiguranje (HZZO).

Zadržavanje isplate mirovine

Budući da je prijava na HZMO ispravno konfigurirana na nepuno radno vrijeme, sustav HZMO-a neće prekinuti isplatu tvoje mirovine. Mirovinu i dalje primaš svakog mjeseca na svoj tekući račun, a poslodavac ti isplaćuje plaću za odrađene sate.

Dodatni bonus: Ponovni izračun mirovine nakon rada

Rad uz mirovinu ti ne donosi samo trenutačni džeparac, već ti može **trajno povećati tvoju buduću mirovinu**. Ako nakon odlaska u mirovinu nakupiš ukupno **najmanje 1 godinu novog staža** (što u radu na 4 sata dnevno znači da moraš raditi točno 2 godine jer se pola radnog vremena računa kao pola staža), imaš zakonsko pravo podnijeti zahtjev HZMO-u za **ponovni izračun mirovine**. HZMO će tada izračunati tvoju novu mirovinu u koju će uvrstiti te dvije dodatne radne godine i uplaćene doprinose. Ako je novi izračun povoljniji od tvoje trenutne mirovine, država će ti trajno dodijeliti taj veći iznos!

Važno

Pravilo za obiteljske mirovine (Model 27%):

Ako koristiš kombinirani model obiteljske mirovine (primaš svoju mirovinu + 27% od preminulog partnera), rad uz mirovinu na 4 sata je dopušten, ali **pripazi na ukupni limit**. Zbroj tvoje mirovine, 27% partnerove mirovine i tvoje nove plaće ne smije poremetiti tvoje porezne razrede, a sam dodatak od 27% se ne ukida dokle god si jedini korisnik te obiteljske mirovine i radiš unutar zakonskih 20 sati tjedno.